Jabuka - kraljica voća

Jabuka (lat. Malus domestica) listopadno je drvo iz porodice ruža ( Rosaceae) koje rađa ukusnim, nama dobro poznatim plodovima. Drvo jabuke možda je jedno od najranijih kojeg je čovjek pripitomio, a danas je najviše kultivirano drvo na svijetu. Jabuka je temelj voćarske proizvodnje i služi kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćaka.

Poznato je oko 8000 različitih sorti jabuke koje se međusobno razlikuju po količini uroda, veličini stabla te obilježjima plodova (boji, veličini, sočnosti, okusu; slatkoći i kiselosti). Najpoznatije su od njih Granny Smith prepoznatljive zelene boje i kiselkastog okusa, sorte Idared i Big Red crvenih plodova te Golden Delicius ili zlatni delišes od koje su se daljnjim križanjem dobile sorte Gala i Jonagold. Od starih domaćih sorti poznate su sorte bjeličnik, gospojinka, petrovka te jabuka božićnica koju se za Božić tradicionalno stavljalo pod bor.

Jabuka nam je poznata kao kraljica voća, simbol znanja, ljubavi, mladenačke ljepote i besmrtnosti. U starim ritualima jabuka je bila sinonim za ljubav i brak, a ponuda jabuke nekome je značila izjavu ljubavi. U starogrčkoj mitologiji jabuka je posvećena Afroditi, boginji ljubavi, ljepote i plodnosti.

Kao ljekovita biljka ona se spominje još u starim babilonskim zapisima. U skandinavskoj mitologiji ona je bila voće koje obećava vječnu mladost, a prema keltskoj predaji, onaj tko bi pojeo jabuku iz čarobnog vrta ne bi nikada bio bolestan niti star. U srednjem vijeku i dalje se zadržalo to njezino značenje. Poznata kršćanska svećenica Hildegard iz Bingena govorila je o ljekovitim svojstvima jabuke pri čemu nije mislila samo na ljekovitost ploda. Za liječenje su se osim plodova također koristili cvjetovi i listovi. Mladi izdanci jabuke rabili su se protiv kostobolje, a pupoljci protiv glavobolje, grčeva i zatvora.

Ljudi nisu precijenili jabuku pridajući joj kroz povijest atribute eliksira i voća znanja, već su sasvim točno opisali njezine blagotvorne učinke na naše zdravlje. Doista, ona opskrbljuje organizam energijom, sprječava umor i razbistruje um. Što se tiče nutritivnih vrijednosti, plod jabuke najkompletnije je voće u ljudskoj prehrani jer sadrži gotovo sve što ljudski organizam treba: voćne šećere i kiseline, vitamine, minerale, sirova vlakna, pektine i sasvim čistu vodu. Kraljica ne samo zimskog voća već i svih godišnjih doba, jabuka je ukusna namirnica koja u mnogočemu pridonosi našem zdravlju. Vlakna iz jabuke (celuloza, pektin, lignin) čine 20% preporučene dnevne količine. Ona smanjuju štetan kolesterol i sprječavaju nastanak srčanih oboljenja. Jabuka obiluje vitaminima C, A, E, K i B, mineralima (kalij, magnezij, fosfor, željezo). Sadrži mliječnu, limunsku i jabučnu kiselinu koje pomažu u procesu probave. Jabuka je odlično osvježenje jer njezin najveći dio (90%) čini voda u kojoj su otopljeni vitamini i mineralne tvari. Ona nema veliku energetsku vrijednost i kroz želudac prolazi samo za 20 minuta. Budući da u sebi sadrži mnogo kalija, potiče izbacivanje tekućine iz organizma.

U mnogim dijetnim jelovnicima pronaći ćete jabuku kao bitnu namirnicu za mršavljenje. To nije čudo, jer jedan plod jabuke srednje veličine sadrži samo 80 kcal, a pravo bogatstvo hranjivih sastojaka. Zahvaljujući pektinu, vlaknastoj tvari koja nabubri u doticaju s vodom, kada pojedete jabuku javit će vam se osjećaj sitosti. Svima nam je poznata izreka: jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van!

Plodove jabuke možemo pripremati na različite načine kako bismo bolje iskoristili njihova svojstva. Jabuka se može peći, kuhati, sušiti, prerađivati u sokove, marmelade, želee i tako dalje. Pomisao na pite, štrudle i kolače od jabuka mnogima će izazvati glad. U našoj su tradiciji poznate jabuke u šlafroku.

Dokazano je da naše tijelo apsorbira više hranjivih sastojaka iz soka, nego iz krutih namirnica. Kada pijemo svježe sokove, svi hranjivi sastojci odlaze direktno u krv i tada naše tijelo dobiva brojne dobrobiti, ponajviše ako je to svježi sok organskih jabuka.

Tradicionalni kompot od jabuka rado su pravile naše bake. Kriške jabuka skuhane u vodi uz dodatak šećera, limuna, cimeta ili nekog drugog začina po želji mogu biti dobra okrepa i zagrijati vas zimi.

Još jedan odličan recept: čips od jabuka. Jabuke narezane na tanke ploške potrebno je sušiti u pećnici na 100 stupnjeva oko jedan sat, to jest, dok ne postanu hrskave, kako bismo dobili zdravu alternativu grickalicama.

Jabučni ocat proizvod je dobiven vrenjem jabuka ili prevrelog jabučnog soka. Vrlo je cijenjen još od doba Hipokrata koji je njime liječio mnoge bolesti. Primjenjuje se još uvijek u tradicionalnoj medicini zbog značajnog prisustva kalija, ključnog mineralnog sastojka neophodnog za zdravlje organizma. Važnost je kalija u tome što veže i ostale korisne mineralne sastojke: fosfor, magnezij, kalcij, sumpor, željezo, fluor, a u manjoj mjeri i druge minerale. Konzumira se u raznim kombinacijama, najčešće s vodom i medom koji će ne samo uvelike poboljšati okus već i pojačati ljekovitost jabučnog octa.

Kako god, najčešće se konzumiraju svježe jabuke. Jer, doista nas ništa ne košta uzeti jednu jabuku i polagano je gricakti. Žvakanjem jabuke jača se zubno meso, a jednom jabukom možemo očistiti usnu šupljinu od čak 90% bakterija koje uzrokuju karijes. Ovo voće nije potrebno oguliti ukoliko potječe iz ekološlog uzgoja. To bi bilo i preporučljivo, jer kora jabuke sadrži 6 puta više vitamina nego njezin plod.

Nažalost, danas sve teže pronalazimo jabuke iz organskog uzgoja, to jest, one koje nisu tretirane pesticidima ili genetski modificirane. U uzgoju jabuka sve se više zanemaruju ekološke metode čime se gube prethodno opisane ovih plodova. GMO jabuke izgledaju privlačnije – krupne su i sjajne kore, dok su prirodne, stare sorte manje i brže trule. Ipak, stare sorte bogatije su hranjivim sastojcima i njihova kora ne sadrži štetne kemikalije. Ova priča ne odnosi se samo na jabuke nego i na ostale plodove. Ako želite poboljšati prehranu, okrenite se proizvodima lokalnih OPG-ova. Umjesto u supermarketima, voće i povrće kupujte na tržnici. Time ćete poduprijeti male proizvođače i istovremeno pridonijeti svome zdravlju.

Uzgoj voća dio je tradicije u petrinjskom kraju. U našoj baštini pronalazimo različite recepte, ali i pripovijetke koje spominju ovo moćno voće. Ukusne stare sorte jabuka kojima se možemo ponositi danas i dalje rastu po vrtovima našeg zavičaja, ali mentalitet ljudi postao je problem. U doba naših starih jabuke nisu bile dostupne posvuda po trgovinama, već su ih oni vlastitim trudom uzgajali i brali. Sada, čini se, nemamo potrebe da ih sami uzgajamo, no naše će zdravlje reći drugačije. Sve spomenute blagodati ovoga, ali i drugog voća najviše su izražene onda kada je ono raslo i sazrijevalo u našim voćnjacima. Današnja je situacija, nažalost, takva da plodovi jabuka i drugog voća naprosto propadaju jer nema nikoga da ih bere. Velik dio nas posjeduje velika dvorišta i vrtove, ali sve je manje ljudi koji se žele baviti vlastitom proizvodnjom. Koliko bi trebalo vremena i što bi trebalo učiniti da bi čovjek shvatio koliki je užitak okusiti hranu iz vlastitog vrta te osvijestio koliko ona više vrijedi u odnosu na onu koju kupuje? Dan jabuka koji obilježavamo 20.10 odlična je prilika upravo za to, kako bi se svake godine ukazalo na prednosti plodova iz naših voćnjaka, uzgojenih u skladu s prirodom.