KAKO PREHRANA UTJEČE NA PONAŠANJE DJECE

 

 

 

Dr. Feingold iz San Francisca, Kalifornija, još sedamdesetih godina je iznio teoriju da je hiperaktivnost u djece posljedica prehrane s puno aditiva, osobito nekih prehrambenih boja (tartrazina) i konzervansa (natrijeva benzoata). Kao glavni čimbenici (triggeri, tj. "okidači") spominju se dječje slastice – pločice, flipsovi, čokoladice s punjenjem, krekeri, bomboni, lizalice i voćni sokovi. Upozorava se i na konzumiranje namirnica s određenom količinom kofeina, koji se u djece najviše konzumira u cola napitcima.

Mnoga istraživanja utvrdila su povezanost loše prehrane s poremećajima u ponašanju, pa čak i s manjim koeficijentom inteligencije te lošijim rezultatima u školi.

To ne čudi jer, od svih organa u tijelu mozak je najosjetljiviji i najdelikatniji kad je riječ o prehrambenim potrebama. Zato je važno osigurati stabilan dotok šećera u krvi, kao i nužne aminokiseline, vitamine, minerale i esencijalne masne kiseline.

Pažlijvije birajte namirnice!

Birajte hranu koja djeluje umirujuće na živčani sustav - namirnice koje imaju dosta kalcija (zeleno lisnato povrće, mliječni proizvodi), magnezija (banane) i cinka (orašasti plodovi i razne sjemenke). Ti minerali smiruju nadbubrežne žlijezde, snižavaju krvni tlak, ublažavaju napetost mišića i sprečavaju nesanicu - a sve to utječe na opadanje razine kortizola, hormona stresa.

Zamijenite prerađenu hranu svježim povrćem, jogurtom, svježim, sušenim ili smrznutim voćem, mahunarkama, zdravim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama.

Poslužite svježe voće i povrće koje je zanimljivo narezano ili izradite svjež voćni smoothie.

Pogledajte nekoliko naših ideja za zdrave dječje obroke.

Ne oklijevajte promijeniti sadržaj vaših kuhinjskih polica - promjena prehrambenih navika doprinijet će kvaliteti življenja i zdravlja cijele obitelji.