Jedno od osnovnih prava djece i mladih je pravo na redovito i zdravo hranjenje. Zbog neispunjavanja tog osnovnog prava zabrinjavajuć je broj oboljelih od kroničnih bolesti koje su uzrok upravo neadekvatne prehrane.

Kreirali smo projekt kojim na edukativan i praktičan način prezentiramo važnost zdrave prehrane učenicima u osnovnim i srednjim školama, kao i njihovim nastavnicina i roditeljima.

Projekt "Naše je pravo hraniti se zdravo" već drugu godinu podupire Sisačko-moslavačka županija, a ove godine i Ministarstvo zdravlja RH.

Statistike u Hrvatskoj pokazuju da nezdrava prehrana postaje sve veći problem. Dok je prije 25 godina svega osam posto djece u prvom razredu imalo prekomjernu težinu, 2003. imalo ih je 20 posto. Danas su hrvatska djeca po debljini sedma na svijetu. Imamo 18% prekomjerno teške djece i 7% debele. To je jedan akutni problem koji bi se trebao rješavati na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u suradnji i multidisciplinarnoj interakciji svih ključnim čimbenika, kao i udruga građana i nevladinog sektora. Istraživanja jasno govore - navike su loše, jede se nezdrava hrana i vježba se premalo.

Pošto smo područje od posebne državne skrbi, koje je dodatno izloženo trenutnoj gospodarskoj krizi, nezaposlenosti i padu životnog standarda, utjecaj negativnih čimbenika ovisnosti, stresa, neadekvatne i nezdrave prehrane je izuzetno velik. Podatci dostavljeni Zavodu za javno zdravstvo u siječnju ove godine upućuju na to da Grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija imaju višestruko veću stopu smrtnosti od leukemija u odnosu na ostatak Hrvatske, dok su višestruko veće i grube stope smrtnosti mladih do 20 godina starosti od zloćudnih bolesti.

Nepravilna dječja prehrana, osobito u fazama intenzivnog rasta, prema sadašnjim saznanjima utire put većini kroničnih bolesti djece i odraslih koje obilježavaju moderno doba. Poveznice između prehrane u djetinjstvu i kasnijih sklonosti bolestima su brojne te iz godine u godinu sve bolje istražene. Istraživanja su pokazala da dobra opskrba hranjivim tvarima, jednako kao i kasnija pravilna prehrana, pridonose boljem kognitivnom razvoju, boljoj koordinaciji očiju i ruku,vještini govora.To dugoročno pozitivno utječe na uspjeh u sustavu odgoja i obrazovanja, na međuljudske odnose te veću produktivnost i uspjeh u odrasloj dobi.

Važni čimbenici koji imaju utjecaj na formiranje pravilnih prehrambenih navika djece uključuju roditelje, vrtiće, škole, medije, reklamne poruke u okolini i okolinu općenito.

Zdrav način življenja trajna je zadaća održivog razvoja i možemo reći da ne postoji dobna granica za početak takvog načina života. Započinje se odmah po rođenju, a briga o zdravlju i kvaliteti života traje cijeli život. Čisto i zdravo okruženje, kontakt djeteta s prirodom, prehrana, kretanje – to su elementi zdravog načina života. Vještine i saznanja koje dijete stekne u najranijoj dobi postaju njegova svakodnevnica, dio njegova života, i pretvaraju se u trajan stav o potrebi očuvanja zdravlja, postajući način življenja.

Kako bi zdravo rasla, potreban im je dnevni unos kvalitetnih i prirodnih namirnica te kretanje. S obzirom da živimo u vremenu kada su djeca izložena mnogobrojnim nezdravim životnim navikama – višesatno sjedenje pred računalom ili televizijom, restorani brze hrane i gazirana pića puna šećera – što je i uzrok sve veće pojave pretilosti u djece u razvojnoj životnoj dobi, smatram kako će provedba projekta „Naše je pravo hraniti se zdravo“ pomoći djeci i roditeljima da odaberu one namirnice koje im omogućavaju preporučenu dnevnu količinu vitamina i hranjivih sastojaka potrebnih za njihov zdrav rast i razvoj.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Cilj ovog projekta je afirmirati osnovno pravo djece, mladih kao i odraslih da upravljaju svojim zdravljem razvijanjem zdravih životnih i prehrambenih navikama. Ciljevi ovog projekta su

-na iskustven i kreativan način upoznati djecu sa zdravom prehranom i zdravim načinom života, stjecanje znanja o važnosti raznolike prehrane za zdravlje te upoznavanje namirnica koje pridonose zdravlju

-razvijanje sposobnosti, vještina, i umijeća za primjenu stečenih znanja u svakodnevnim životnim navikama

-razvijanje i usvajanje stavova, interesa i navika za brigu o održavanju osobnog zdravlja primjenom zdravog načina prehrane te razvijanje suradničkog odnosa i pozitivnog ozračja

-podizanje ekološke svijesti učenika te briga za svoje zdravlje

-prihvaćanje odgovornosti mladih za vlastito zdravlje te da kroz zdravo odrastanje doprinose zdravlju cjelokupnog društva

-podržati inicijativu zdravog obroka u srednjim školama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ponudom zdravih sendviča koji će biti produkt praktičnih radionica u školskom praktikumu

Organizirali bismo i edukativne radionice sa roditeljima gdje bi naučili kako da sa djetetom pripreme namirnice koje bi dijete konzumiralo tijekom svojih aktivnosti (putem tematskih radionica kuhanja). Na taj način djeca bi se postepeno odvikavala od kupovine „prazne hrane“ koja im se nudi kroz pekarsku i sličnu ponudu, a u posljednje vrijeme sve češće i kroz automate koji su smješteni po školama.

Putem suradnje sa srednjoškolskim praktikumom Srednje škole Petrinja, održavali bi jednom mjesečno praktičnu radionicu, na kojoj bi se izrađivala zdrava brza hrana i ponudila kao alternativni zdravi obrok u školi. Na taj način pridružili bi se provedbi Nacionalnog plana aktivnosti za prava djece od 2006. do 2013. Koji kao jednu od mjera predviđa uvođenje jednog obveznog zdravog obroka u srednje škole.

Korisnici projekta

Projekt je namijenjen djeci i mladima osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta na području grada Petrinje, Siska, Gline i Dvora. Projekt želi obuhvatiti i jedan dio roditelja i predškolske populacije djece kroz otvorena edukativna predavanja i zajedničke radionice roditelja i djece. Putem medija (televizijskih, radio-emisija, pisanih članaka i brošura ) interneta, te neformalnom komunikacijom projekt će biti dostupan i široj javnosti.