Zelena prehrana - kako pomoći majci Zemlji?

​

Tijekom zadnjih nekoliko godina sve se više govori o čovjekovu utjecaju na okoliš, bilo zbog posljedica klimatske promjene i općeg onečišćenja koje se mogu osjetiti diljem svijeta, bilo zbog prosvjeda koji pozivaju na suočavanje s tim problemom.

Od izumiranja važnih biljnih i životinjskih vrsta, onečišćenja tla, vode i zraka do poplava i požara golemih razmjera, radi se o pojavama koje itekako utječu na našu budućnost. Klimatska promjena može se smatrati prirodnim procesom, ali ne može se zanemariti koliku ulogu čovjekovo djelovanje ima u tome.

Svi navedeni problemi mogu se vrlo dobro povezati s potrošačkim društvom modernog doba u kojem živimo. Društvo čije se življenje temelji na masovnoj proizvodnji i potrošnji podrazumijeva ubrzano iscrpljivanje prirodnih resursa i ostavlja iza sebe neizmjerno onečišćenje.

Dramatične činjenice upozoravaju da takav način života nije održiv:

- već nekoliko puta potrošili smo prije kraja godine više resursa nego što Zemlja može u jednoj godini obnoviti

- količina CO2 koja se emitira izgaranjem fosilnih goriva za industriju i promet, čak i ako se upola smanji u sljedećih 10 godina, uzrokovat će klimatske posljedice koje nećemo moći kontrolirati

- sva plastika ikada proizvedena još uvijek se nije razgradila i još uvijek postoji u okolišu te u oceanu sačinjava otoke plastike od kojih je najveći veći od površine Francuske

- pretpostavlja se da smo od početka 20. stoljeća do sada uspjela upola smanjiti populaciju životinja na Zemlji, a izumiranje nekih vrsta, poput pčela i drugih oprašivača, dovodi u pitanje opstanak većine ostalog života na Zemlji

Jedini način na koji možemo ići ukorak s promjenom je mijenjanje vlastitih navika. Budući da prehrana igra značajnu ulogu u krugu proizvodnje i potrošnje, promjena prehrambenih navika je itekako važan doprinos vlastitom zdravlju i zdravlju planeta. Ovdje je nekoliko savjeta za zelenu prehranu o kojima možete razmisliti da ih uvedete u svakodnevni život.

​

Kupujte manje brze i prerađene hrane.

Namirnice poput svježeg voća i povrća te orašastih plodova i sušenog voća iz rinfuze, osim što su zdravije od grickalica i slatkiša, dolaze s manje ambalaže i njihova proizvodnja uzrokuje manje onečišćenja.

Kupujte na tržnici i od lokalnih proizvođača.

Lokalna hrana prešla je manji put, a time i potrošila manje resursa da bi došla do vas. Dolazi bez ambalaže i nije prerađena, svježija je i time više hranjiva. Poduprite proizvođače iz zavičaja umjesto velikih kompanija - oni čuvaju naš okoliš i zdravlje!

Uzgajajte vlastitu hranu.

To je najsigurniji i najodrživiji izvor namirnica. Čak i na balkonu stana može se naći mjesta za nekoliko tegli jagoda, rajčica, paprika i ostaloga.

Smanjite konzumaciju mesa (i mliječnih proizvoda i jaja).

Industrija mesa, mlijeka i jaja uvjerljivo je najveći onečiščivač i potrošač resursa od svih prehrambenih i velikog broja drugih industrija, zbog uzgoja životinja i njihove hrane što zahtijeva krčenje velikih površina i rezultira velikim zagađenjem. Biljni proteini zato su optimalniji izbor za okoliš, a uravnotežena biljna prehrana doprinosi zdravlju. Kupujte životinjske proizvode od malih proizvođača i razmislite o uvođenju biljnih alternativa u svoje mesne obroke - pogledajte nekoliko recepata s biljnim proteinima.

​

Daleko od toga da nam je lako mijenjati navike, ali to je jedini način da utječemo na budućnost. Budimo promjena koju želimo vidjeti u svijetu; promijenimo način života, pratimo saznanja o klimatskim promjenama i pomozimo majci Zemlji - a tako i sebi.

​